Železnice Srbije ad

MMF: Reforma železnice primer za druga javna preduzeća

Ohrabreni smo rezultatima koje imate u Železnicama Srbije, verujemo da to može postati model i za reformu drugih javnih preduzeća, rekao je 15.juna šef Misije MMF-a za Srbiju Džejms Ruf, koji se sastao sa potpredsednicom Vlade i ministarkom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zoranom Mihajlović u sklopu revizije aranžmana sa MMF-om.

Šef Kancelarije Svetske banke u Beogradu Toni Verheijen čestitao je na napretku koji je do sada ostvaren naročito u grđevinarstvu i uslovima poslovanja koji se ocenjuju na Duing biznis listi.

Teme razgovora sa MMF-om, Svetskom banokm i Evropskom bankom za obnovu i razvoj bile su reforme Železnica Srbije i razvoj projekta modernizacije pruge Beograd-Budimpešta, projekti u putnoj infrastrukturi uključujući i rehabilitaciju puteva u Srbiji, napretku Srbije na listi Svetske banke Duing biznis te reforma katastra.
 
Zvaničnicima svetskih finansijskih institucija predstavljeni su planovi dalje reforme Železnica Srbije ali i do sada postignuti rezultati.

Mihajlović je istakla da je ove godine otvoreno železničko tržište što će lokalnim samoupravama pomoći da privuku zainteresovane privatne prevoznike na pružnim deonicama koje su sada nerentabilne a kojih ima oko 800 kilometara.
„Tržište je otvoreno, ne sedimo skrštenih ruku, trudimo se da podignemo nivo usluge na srpskim prugama“, poručila je Mihajlović na sastanku u Vladi Srbije i dodala da se više od 400 kilometara pruga u Srbiji uopšte ne koristi decenijama a plaća se zemljište na kome su pa će se u proces njihovog gašenja krenuti odmah kako bi se smanjili troškovi

„Ovaj sektor očekuje i racionalizacija broja zaposlenih gde će se o tačnom broju viška zaposlenih i visini otpremnina koja će im biti ponuđena nastaviti pregovori sa sindikatima dok se ne dođe do rešenja prihavtljivog za sve“, poručila je Mihajlović.

Ona je zvaničnike MMF-a, Svetske banke i EBRD-a informisala i da se projekti u putnoj infrastrukturi realizuju u zadatim rokovima a da je uspešna reforma u građevinarstvu imala višestruke efekte na ukupnu ekonomiju pa je učešće građevinarstva u BDP-u sa 4,1 odsto koliko je iznosilo u 2014. podiglo na 5,1 odsto u 2016. godini.

*Fotografija je preuzeta sa sajta Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Informativni list „Pruga“