Na današnji dan, pre trideset godina otvoreno je Odeljenje uzanog koloseka Požega. Ovaj „muzej na otvorenom“ deo je Železničkog muzeja u Beogradu i u njemu se čuva više od tri stotine eksponata koji svedoče o bogatoj i zanimljivoj istoriji uzanih pruga kod nas.
Svake godine, Odeljenje uzanog koloseka u Požegi poseti oko 4.000 posetilaca iz zemlje i inostranstva. Najviše dolaze ljubitelji vozova, turisti, ali i učenici osnovnih i srednjih škola.
Posetioci ovde mogu videti različita pružna i stanična postrojenja, ali i neke od najstarijih i najvrednijih eksponata iz Tehničke zbirke Železničkog muzeja – lokomotive uzanog koloseka – 600 mm i
760 mm. Najznačajnije među njima su: lokomotiva „Rama“, proizvedena u minhenskoj fabrici „Kraus“, 1873, za koju se smatra da je dovukla prvi voz u Sarajevo; zatim „Milan“, prva lokomotiva koja je građena u Kraljevini Srbiji 1882, a dovozila je drvo za topionicu u Majdanpeku; „Kostolac“, građena u fabrici „Baldwin Locomotive Works“ u Filadelfiji, SAD, 1916, jedna od dve lokomotive ovog tipa koje su sačuvane u svetu. Povodom obeležavanja stogodišnjice završetka Velikog rata, novembra 2018, lokomotiva „Kostolac“, koja uživa status kulturnog dobra, bila je izložena u Francuskoj. U ovom odeljenju smeštena su i salon kola Franca Jozefa, kao i putnička kola četvrtog razreda.
Tipska stanična zgrada uzanih pruga, površine oko 60 metara kvadratnih, sagrađena je po uzoru na staničnu zgradu u Preljini kod Čačka i smeštena je na uređenoj površini od oko 150 ari. Tu su postavljena i četiri stanična koloseka ukupne dužine 645 m, signalno-sigurnosna sredstva i uređaji, okretnica i kolska vaga. Ovde se nalazi i robni magacin sa utovarnom rampom.
Mnoštvo alata, uglavnom ručne izrade, signalna i sigurnosna sredstva
, razne dizalice, telefoni, stanični satovi, delovi staničnog nameštaja i drugi eksponati dobijeni iz stanica i ložionica sa ukinutih uzanih pruga smešteni su u staničnoj zgradi, robnom magacinu, službenim i G-kolima i kolima „pomoćnog voza“.
Ideja o formiranju spomen-obeležja stare železničke tehnike sa uzanih pruga potekla je 1980. godine od tadašnjeg šefa železničke stanice Požega – Stojana Stamatovića, koji je najveći deo svog radnog veka proveo na uzanoj pruzi. Deset godina kasnije, 12. aprila 1990. godine, Odeljenje uzanog koloseka „Požega“ otvorio je Momčilo Aćimović, zamenik generalnog direktora nekadašnjeg ŽTP-a „Beograd“.