Železnice Srbije ad

Muzej u Beogradu

 

Izložbena galerija – Stalna postavka

U delu stalne postavke, na samom ulazu u Muzej nalazi se bista Džorža Stivensona, izrađena od gipsa 1899. godine u Engleskoj, a poklon je železničke ložionice iz Ljubljane. U Muzej je stigla 1951. godine. Tu su modeli njegovih lokomotiva „Raketa“ (koju je izradila Studentska zadruga Beogradskog univerziteta, po nacrtima Muzeja nauke u Londonu) i lokomotiva Nr.1, kao i modeli parnih lokomotiva serija JŽ 124-004, 20-007, 01-021, 51-001, 06-012.

U izložbenim vitrinama Muzeja nalaze se :

  • železnički mač koji su nosili ukazni činovnici na Jugoslovenskim državnim železnicama,
  • zbirka induktivnih telefona,
  • zbirka lokomotivskih tablica,
  • zbirka železničkih satova, od kojih se posebno ističe zbirka džepnih železničkih satova na čijoj poleđini su ugravirani različiti tipovi parnih lokomotiva i inicijali SDŽ i JDŽ,
  • zbirka različitih tipova šina i sitnog kolosečnog pribora(tirfoni, ekseri, pločice, vezice),
  • kondukterska klešta, četvrtke, razne vrste signalnih svetiljki, signalni loparići i zastavice,
  • telegrafski sto,
  • dve pružne drezine za kolosek 1435 mm iz 1943. godine,
  • jedna pružna drezina za kolosek 760 mm iz 1928. godine,
  • model estakade za ugalj,
  • model različitih tipova putničkih i teretnih kola sa pruga JDŽ,
  • model dvokrilnog likovnog ulaznog signala.

Stalnu postavku ukrašava i kapitel stuba sa železničke stanice u Skoplju(porušene u zemljotresu 1963. godine). Celokupna površina zidnih panoa prekrivena je kaširanim fotografijama istorijata železnice u svetu i kod nas.

Biblioteka

Biblioteka Železničkog muzeja ima 7500 knjiga, kao i 1500 časopisa i novina. Fond biblioteke sadrži i knjige na stranim jezicima, zbirku redova vožnje, almanahe, godišnjake i enciklopedije.

Značajno mesto u bibliotečkom fundusu zauzimaju knjige iz druge polovine XIX veka, među kojima izdvajamo najstariju – „Železničko pitanje i Srbija“ Aleksandra Oreškovića iz 1871. godine.

Biblioteka je takođe izdala i tri kataloga.

 

Arhiv

Arhiv Železničkog muzeja danas ima preko 470 dužnih metara građe, koja je podeljena prema vremenu nastanka na: stari, ratni i posleratni period.

Najvrednija dokumenta Arhiva su:

  • KARNET, dnevnik Antonija Panića, vođen za vreme njegovog boravka na praksi u Anversu u Belgiji 1883/84.Na osnovu podataka iz ovog dnevnika vidi se da je u Beogradu postojala železnička škola 1881/82.
  • OBLIGACIJA OTOMAANSKE IMPERIJE za građenje pruge iz 1870. godine.
  • RED VOŽNJE DVORSKOG VOZA od 25.juna 1914. godine kojim je nadvojvoda Ferdinand doputovao u Sarajevo.
  • ORIGINALNA ZBIRKA KARTONSKIH KARATA EVROPSKIH ŽELEZNICA sakupljenih od 1900. do 1941. godine.

Sastavni deo Arhive je i zbirka originalnih fotografija počev od 1873. godine i foto negativa od 1945. godine. Najstarije fotografije koje se nalaze u Muzeju su fotografije železničkih stanica Rijeke i Vodnjana iz 1876. godine. Dvorski fotograf Lazar Lacter napravio je seriju od 28 fotografija sa izgradnje prvih pruga u Srbiji i ove fotografije su deo muzejske fototeke.

Zbirke

Železnički muzej poseduje preko 40.000 predmeta grupisanih u četiri osnovne zbirke:

  • tehnička zbirka
  • istorijska zbirka
  • umetnička zbirka
    Zbirka umetničkih slika sa radovima: Antona Hutera, vase Pomorišca, Franca Godeca, Ivana Radovića, Miće Popovića, Bože Ilića, Emanuela Vidovića, Gojka Todića, Andreja Papkova, Vasilija reznikova, Nikole Graovca, Staneta Kumara. Ova zbirka osim slika železničke tematike čuva i slike sa drugim temama kao što su: „Mrtva priroda“ Slobodana Ilića, „Pejzaž“ Petra Omčikusa i „Pogled na varoš“ Ismeta Mujezinovića.

 

  • zbirka primenjenih umetnosti

Iz zbirke primenjenih umetnosti u stalnoj postavci su:

  • fotelje iz salon vagona Franca Jozefa I (1897. godina)
  • kožna fotelja, mali stočić, dva svećnjaka i stoni sat iz salona kralja Petra I Karađorđevića,
  • deo salonske garniture u duborezu od kavkaskog oraha koja se nalazila u kabinetu nekadašnjeg ministra saobraćaja Mehmeda Spaha (od 1935. do 1939. god.) smeštena je u jednoj od kancelarija Muzeja.

Zbirke se uglavnom nalaze u stalnoj postavci i u muzejskim depoima, osim jednog dela tehničke zbirke, koji se nalazi u Odeljenju uzanih pruga Požega, Ložionici i Strugari u Beogradu, pored depoa Plavog voza u Topčideru(Beograd), kao i na železničkim stanicama u Beogradu, Nišu, Lapovu, Prokuplju, Pančevu, Vršcu, Kikindi, Somboru, Subotici.

U muzejskim depoima smešten je veliki broj eksponata muzejskih zbirki:
• zbirka stranih železničkih kapa (Japan, SAD, SSSR, Nemačka, Austrija, mađarska, Rumunija, Francuska, Čehoslovačka, Poljska, Švajcarska, Holandija),
• zbirka društvenih priznanja,
• zbirka železničkih uniformi,
• zbirka kapa JDŽ, JŽ, ŽS,
• zbirka pečat, žigova i štambilja,
• zbirka mernih instrumenata,
• zbirka kočionih uređaja (Božić, Knor, Vestinghaaus,Erlikon, Sab, Hardi),
• zbirka mehanografije i informatičkih tehnologija.