Železnice Srbije ad

Efikasne železnice uz podršku MMF-a

Restrukturiranje Železnica Srbije, kapitalni infrastrukturni projekti, reforma katastra i trenutni status projekta rehabilitacije puteva u Srbiji teme su o kojima je potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, razgovarala u sredu, 24. februara sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koju predvodi Džejms Ruf.

„Sa MMF-om smo krenuli u reforme da bismo dobili efikasne železnice pre svega investiranjem u infrastrukturu i povećanjem efikasnosti“, izjavila je Mihajlović novinarima po završetku sastanka.

Ona je istakla da su reforme ovog sistema nakon podele preduzeća na dobrom putu, da je otvoreno tržište za kargo prevoz te da ovo preduzeće sada posluje bez subvencija, da je prvi put napravljen popis imovine železnica, te da je sledeći korak smanjenje broja zaposlenih u sva četiri preduzeća Železnica Srbije za šta su usvojene sistematizacije.

Mihajlović je na sastanku istakla i da je plaćanje računa za struju postalo redovnije, što se ranije zameralo Železnicama Srbije te da će se neka od zaostalih dugovanja ovog preduzeća namiriti prodajom viška imovine Železnica.

Ona je informisala delegaciju i da je prodaja karata u železnici od početka reformi porasla 15 odsto a da se traži model kako će se, u dogovoru sa lokalnim samoupravama, finansirati linije koje nisu isplative.

„Reforme teku po planu i sve što je dogovoreno do sada je i urađeno“, rekla je Mihajlović.

Na sastanku sa predstavnicima MMF-a prisustvovali su direktori četiri kompanije srpskih železnica (“Železnice Srbije” ad, “Infrastruktura železnica Srbije”, “Srbija Voz” i “Srbija Kargo”), Koridora Srbije i Puteva Srbije, a prva tema bila je restrukturiranje Železnica.

-Proces reformisanja u Železnicama Srbije sprovodi se uspešno, a on će podrazumevati i sistematizaciju, odnosno manji broj ljudi, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof.dr Zorana Mihajlović ističući da je reč o više od 2.000 ljudi.

„Sa MMF-om i u uopšte odlukom Vlade Srbije smo krenuli u reformisanje Železnice ne da bi smanjili broj ljudi nego da bi dobili efikasnu železnicu. Reformisanje podrazumeva investiranje u infrastrukturu, a mi investiramo u brže pruge i nove vozove“, rekla je Mihajlović novinarima nakon sastanka sa Misijom MMF-a, u Vladi Srbije.

„Krenuli smo u reformisanje železnica, ne da bi smanjili broj ljudi, već da bi dobili efikasnu Železnicu u cilju unapređenja efikasnosti rada. Biće manji broj ljudi i to su uglavnom ljudi sa kojima ćemo razgovarati, odnosno Ministarstva finansija i rada o tome koliko će i na koji način će izgledati njihove otpremnine“, rekla je Mihajlović.

Ona je nakon sastanka sa predstavnicima MMF-a, sa kojim je bilo reči o restrukturiranju tog preduzeća, ali i drugim temama navela da će biti dobrovoljnih odlazaka, a da su sa druge strane predstavnici Železnica napravili sistematizacije koje moraju da odgovaraju po strukturi onome šta zaista treba da rade.

Upitana koliko bi zaposlenih moglo da bude višak, ona je kazala da je sigurno reč o preko 2.000 ljudi, kada su u pitanju sva tri preduzeća koja rade u okviru Železnica.

Ona je kazala da je ministarstvo u prethodna četiri meseca završilo zakonsku regulativu koja se odnosi na ugovore između sva tri podeljena preduzeća u okviru Železnica, završen je popis i identifikovan je višak od 13 milijardi dinara.

Vrlo važno je da se i dalje razgovara sa lokalnim samoupravama koje su to linije koje ce zajednicki biti finansirane sa Železnicom i lokalnim samoupravama, rekla je ona.

„Što se tiče reformisanja Železnica može da se kaže da smo na dobrom putu. I ne samo da radimo po planu već radimo zajedno. Rekla bih da smo svi bili zadovoljni kada je u pitanju restrukturiranje Železnica“, navela je ona.

U svim preduzećima u okviru Železnica, kako je rečeno, ukupno ima 16.780 zaposlenih.

Sa delegacijom MMF-a, koju predvodi Džejms Ruf takođe se razgovaralo i o kapitalnim investicijama, pre svega pruzi Beograd-Budimpešta, autoputu Niš-Merdare-Priština, o reformi katastra, o status rehabiltacije puteva.

Mihajlović je kazala da je 2014. kada je formirana Vlada država morala da plati kamate za nepovučena sredstva, odnosno provizije blizu šest miliona evra kod železnica i nekoliko miliona za puteve.

„Razlog je to što su prethodne Vlade uzimale kredite, pa smo na primer kredit EBRD iz 2008. realizovali tek ove godine, uzimani su krediti iz bilo kojih razloga, nisu realizovani i zbog toga je sačekalo ovu Vladu da plati penale“, kazala je Mihajlović.

Ova vlada je, kako je rekla, ubrzala sve što je mogla i dodala da se nada da sledeće godine neće morati ništa da se plaća na ime toga.

Izvor : veb-sajt Ministarstva građevinarstva, sobraćaja i infrastrukture

Informativni list „Pruga“